“Ta divna splitska noć” u romanu “Nedjeljni prijatelj”

„Život počinje onim najboljim, a završava najgorim, baš kako film ne bi smio.“

Film Ta divna splitska noć redatelja Arsena Antona Ostojića iz 2004. godine vrlo je dobro poznat gledateljima, ali i kritici. Film je osvojio ukupno 16 nagrada te 13 nominacija. Većina književnih kritičara slaže se da film pripada najboljim hrvatskim suvremenim kinematografskim ostvarenjima. Kao što sam naslov ukazuje radnja je smještena u najlipši grad na svitu – Split, a upravo je to glavna poveznica s romanom splitskoga književnika, novinara i filmskog kritičara Jurice Pavičića. Roman Nedjeljni prijatelj objavljen je 1999. godine i njegove korice otkrivaju da je riječ o trileru. Iskusni će čitatelj ipak nakon iščitavanja romana zaključiti da je riječ o žanrovskom hibridu u kojemu se s jedne strane isprepleću elementi kriminalističkoga trilera s policijskom procedurom, elementima noir trilera i špijunskoga trilera. S druge strane Ta divna splitska noć jest drama u kojoj se također isprepleću elementi zločina, ali i romantike.

Glavna poveznice ovih dvaju predložaka najveći je grad u Dalmaciji i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a prikazan je sa svim svojim manama i stereotipnim predodžbama. Dok u filmu radnja vremenski obuhvaća samo dva sata prije dočeka Nove godine, u romanu se prati period od svibnja 1998. do listopada 1999. godine. Može se činiti da filmska priča koja obuhvaća samo dva sata nema puno toga „ispričati“, ali je ona jednako zamršena kao i priča ispričana u romanu. Naime u filmu gledatelj prati tri naizgled potpuno odvojene priče. Kao glavni akteri nameću se sitni diler Nike i njegova ljubavnica Marija, narkomanka Maja i ljubavni par Luka i Anđela. Sve njih povezuje droga, ali i stalno prisutni zvukovi koncertnog spektakla na Peristilu povodom Nove godine. Uloga glavne zvijezde i koncertnog izvođača pripala je legendi hrvatske glazbene scene Dini Dvorniku. Sam redatelj izjavio je da je ta uloga upravo i pisana za Dvornika jer smatra da njegov lik najbolje utjelovljuje duh grada Splita. Dvornik osim što održava dobru atmosferu svojim koncertom, čini to i preprodavanjem droge – on je narkoboss centra svita. O problematici droge progovara se i u romanu Nedjeljni prijatelj. U romanu je opisano drogiranje Nikoline (Niko) i njezina ovisnost, a ono što je posebno zabrinjavajuće jest opis javne tajne kako se droga vrlo jednostavno može kupiti u centru grada. Glavna je priča romana policijska potraga za serijskim ubojicom u gradu Splitu, ali kao i u filmu s tim se isprepleće još nekoliko priča. Početak romana otvara se ubojstvom koje je detaljno opisano, a istragu vodi policijski tim – Barbir i Čorak. U prvom dijelu romana naglasak je stavljen na istražitelja Barbira i njegove suvremene metode istraživanje i na zanimanje za biheviorizam. On je ujedno i lik koji razbija stereotipe o detektivima odnosno o načinu na koji su inače prikazani u filmu. Lik serijskog ubojice izvršava ritualna ubojstva i ostavlja za sobom stravične scene zločina. Iako čitatelj njegov identitet može relativno brzo otkriti, ovaj roman ga do kraja ostavlja u neizvjesnosti. Značajnu ulogu ima i novinarka Lidija koja pomaže Barbiru, ali i novinar Mirko koji je prvoosumnjičenik istrage.

U oba predloška prikazan je urbani grad i njegovo podzemlje i u potpunosti je narušena idilična slika i ugođaj mediteranskoga raja. U filmu je to posebno naglašeno crno-bijelom tehnikom snimanja, rakursima, scenama samoubojstva i ubojstava, prisustvom droge na svakom koraku  i scenama njezina konzumiranja. Čitatelj pak već na početku otkriva kako je u romanu riječ o serijskom ubojici jer se nakon prvoga ubojstva vrlo brzo događaju i ostala. Grad živi u strahu, a policija je nemoćna. Ubojica na mjestu zločina ostavlja papiriće na kojima su napisana imena svetaca, a žrtve su postavljene u točno određene položaje. Postoji stalna prijetnja, a kad čitatelj otkrije njegov identitet, priča se tek počinje ponovno zapetljavati. U romanu su opisani razni društveni i politički problemi koji su zapravo i dio hrvatske društvene zbilje. Problematiziraju se mnoga pitanja poput: malverzacija, korupcije, prostitucije, klasne podjele, droge, švercanja, nasilja. Iako je relativno brzo otkriven identitet serijskog ubojice, tek se tada počinju otvarati mnoga pitanja. Autor je to postigao uvođenjem elementa špijunskoga trilera od kojih primjerice valja izdvojiti Službu posebnih projekata.

U romanu se opisuju i ljubavne priče. Prvo se pripovijeda o ljubavnoj vezi novinara Mirka i trostruko mlađe Nikoline (Niko). Kao što je ranije spomenuto ona je narkomanka i Mirko za nju predstavlja jedini spas jer samo kad je s njim ona ne osjeća potrebu za konzumiranjem droge. Nikolina (Niko) je zapravo vrlo slična liku Maje u filmu, one obje imaju isti problem koji će po Niko završiti tragično. U romanu je opisana i ljubavna priča novinarke Lidije i Barbira koja zapravo vrhunac odnosno ostvarenu vezu doživljava tek na kraju iako je kroz cijeli roman vrlo jasna napetost koja vlada među njima. Također film priča ljubavne priče. Prikazana je veza sitnog dilera Nike i udovice Marije. Njegov plan je Njemačka, on bježi od njihove veze i obaveza. Druga ljubavna priča filma jest ona između mladog Luke i Anđele koji svoju večer „začinjavaju“ LSD-om. Obje ljubavne priče filma završavaju tragično. Treća ljubavna priča u filmu interpolirana je likom mornara Frankyja koji počini samoubojstvo jer ga je ostavila zaručnica. Scena samoubojstva vrlo je napeta, a unutar iste prikazan je problem Majine ovisnosti. Ona je zbog ovisnosti odlučila prodati svoje tijelo.

Još jedan motiv valja posebno istaknuti. Roman je obilježen religijskim motivima svetaca i opsjednutošću serijskog ubojice životopisima svetaca. Naglasak romana nije stavljen na to tko je počinio zločine, već na to zašto su počinjena tako jeziva i ritualna ubojstva. Serijski ubojica nije djelovao svojoj voljom, on je radio za „nekoga“. Ipak, pojašnjava kako je njegov cilj bilo „etičko čišćenje, čišćenje nacije od lišaja, profitera i špekulanata.“ Pripovijeda kako je djelovao kao Anđeo osvete – biblijski Anđeo uništenja. Motiv anđela interpoliran je i u filmu. Luka na kraju filma leti, šalje pozdrav „Adio svitu!“ te se tako naposljetku ponovno „spajaju“ sve priče u jednu jer se u ostalim kadrovima vidi Nikina smrt i bakica koja viče i traži pomoć – Franky je počinio samoubojstvo. Film je zaokružena cjelina jer su početni kadrovi ujedno i oni kojima film završava. Radnja romana razriješena je u Epilogu, a indikativan posljednji odlomak potiče čitatelja na daljnja promišljanja o tekstu.

Oba djela nude još mnoga mjesta za analizu, a kako je riječ o kriminalističkom žanru nastojalo se ne otkriti baš sve zagonetke i tajne, već potaknuti čitatelja na uzimanje zaista izvrsnog i napetog romana u ruke s pretpostavkom da je film zasigurno već pogledan.

Lucija Jakić

Izvori slika:

Slika 1, https://www.imdb.com/title/tt0420233/mediaviewer/rm1558417920/

Slika 2, https://www.goodreads.com/book/show/9688827-nedjeljni-prijatelj

Comments are closed.

Sva prava pridržana 2022., Filozof iz Osijeka

Pravila privatnosti